Er lķfeyrir ekki hluti af ęvilaunum? Jś, og lķfeyrisžegi er įfram launžegi.

Sķšan lķfeyrissjóšakerfiš  var tekiš upp fyrir um hįlfri öld hefur hluti launa launafólks veriš tekinn af launum žess og settur til hlišar ķ žvķ skyni aš launamašurinn gęti gengiš aš žessu fé ķ ellinni įn kjararżrnunar. 

Žess vegna er villandi aš lķta į žetta fé öšruvķsi en sem hluta af ęvilaunum hvers launamanns og reikna śt ķ samręmi viš žaš hve stórt hlutfall allra launamanna er undir 300 žśsund króna markinu.  

Žaš er mun hęrri tala en 1%. 

Žar aš auki eru 300 žśs krónur į mįnuši ekkert annaš en sultarlaun.


mbl.is Rifist um mismunandi stašreyndir
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Žorsteinn Siglaugsson

Ég er reyndar ekki viss um aš ętlunin sé aš lķfeyrisžegar hafi sömu tekjur og vinnandi fólk. Yfirleitt eru śtgjöld fólks talsvert minni eftir aš starfsęvinni lżkur og ég held aš greišslur ķ lķfeyrissjóši, og žar meš lķfeyrisgreišslurnar, taki miš af žessu.

Žorsteinn Siglaugsson, 3.1.2019 kl. 23:23

2 Smįmynd: Halldór Egill Gušnason

 Žaš er ekki endilega veriš aš tala um aš viš töku lķfeyris hafi fólk sömu tekjur og mešan žaš stundaši vinnu Žorsteinn. Skeršingar og allskonar inngrip ķ upphaflegt markmiš lķfeyrissjóšakerfisins eru oršin meš öllu ólķšandi. Aungvir hafa brotiš lög um Tryggingastofnun Rķkisins oftar en pólitķkur, enda stéttin ekki žekkt af žvķ aš standa viš stafkrók af loforšum sķnum, eša fögrum fyrirheitum.

 Stašgreišslu strax į lķfeyrissjóšssgreišslur. Hvers vegna jakkafataklęddum exelguttum er t.a.m. fališ aš braska meš skattfé rķkisins af lķfeyrissjóšsgreišslum ķ įratugi er óskiljanlegt meš öllu. Skapar žennslu, óvissu og spillingu, eins og berlega er aš koma ķ ljós ķ dag, žar sem lķfeyrissjóšir, meš verkalżšsforkólfa innanboršs, naga til sķn meir og meir af eftirlaunum launamanna og kvenna, ķ formi kostnašar viš rekstur kerfisins. Kerfis sem ég efast um aš žorri launafólks skilji almennilega. Króna į móti krónu sennilega besta dęmiš um žaš hve mikiš er bśiš aš kroppa ķ upphaflegt markmiš meš samtryggingunni, sem įtti aš koma öllum til góša, įn stéttar, stöšu eša efnahags svo dęmi sé tekiš, en var eyšilögš af pólitķskum bjįlfum. Hafi fólk hug į žvķ aš halda įfram aš vinna, eftir aš eftirlaunaaldri er nįš, er stoliš af žvķ réttmętri eign žeirra og žjófurinn er rķkissjóšur og amlóšarnir sem sjį um rekstur hans, pólitķkunum.

 Góšar stundir, meš kvešju aš sunnan.

Halldór Egill Gušnason, 3.1.2019 kl. 23:49

3 identicon

Mišaš var viš žaš aš tekjur śr almennum lķfeyrissjóšum (ekki laun og žvķ er lķfeyrisžegi ekki launamašur) vęru um helmingur af įrsmešaltali ęvilauna. Žaš višmiš hefur nś veriš hękkaš ķ 75%, hjį žeim sem nś eru aš koma inn į vinnumarkašinn, meš auknum framlögum. Reglur og višmiš voru önnur hjį opinberum starfsmönnum.

Lķfeyrisžegar eru ekki aš taka śt einhvern sparnaš, žeir eiga ekkert ķ lķfeyrissjóšunum til žess aš taka śt. Ekkert var lagt til hlišar. Meš greišslum af launatekjum hafa žeir mešal annars įunniš, keypt, sér rétt til vissra tekna ęvilangt žegar/ef vissum aldri er nįš. Žęr tekjur eru óhįšar launažróun ķ landinu, enda ekki laun og ekkert tengdar launatöxtum.

Hvort 300, 600, 900 žśs krónur į mįnuši séu sultarlaun er svo allt önnur umręša. Sem og hvort fįtękrabęturnar, sem rķkiš greiddi žvķ gamla fólki sem var tekjulaust og utan elliheimila, hafi einhverntķman veriš hugsašar sem višbót viš lķfeyrisgreišslur og ašrar tekjur.

Hįbeinn (IP-tala skrįš) 4.1.2019 kl. 01:30

4 Smįmynd: Halldór Egill Gušnason

 Legg til aš Hįbeinn kynni sér upprunaleg lög um greišslur śr tryggingasjóši rķkisins, til eftirlaunažega og hvernig pólitķkur hafa skert žęr greišslur. Hįbeinn į, alveg eins og ég, rétt į įkvešinni greišslu pr mįnuš, eftir aš eftirlaunaaldri er nįš. Óhįš, tekjum, stétt eša fjįrhagslegri stöšu, samkvęmt žessum lögum. Aš skerša žessar greišslur, meš krónu į móti krónu er žjófnašur og Rķkiš er žjófurinn. Aš sį sem greitt hefur alla sķna tķš ķ lķfeyrissjóš, frį žvķ žeir voru stofnašir, skuli ekki fį neitt umfram fyrir sitt framlag ķ samanburši viš žann sem aldrei greiddi neitt, er ekkert annaš en žjófnašur og eignaupptaka.

 Góšar stundir, meš kvešju aš sunnan.

Halldór Egill Gušnason, 4.1.2019 kl. 02:03

5 Smįmynd: Gunnar Heišarsson

Śr žvķ žś hefur svona afskaplega takmarkaša žekkingu į lķfeyriskerfinu okkar Hįbeinn, ęttir žś aš halda žig viš spurningar en ekki fullyršingar, ef žś tjįir žig um žetta mįlefni.

Fyrir žaš fyrsta žį į launafólk lķfeyrissjóšina, stofnaši žį ķ upphafi og var ķ fyrstu meš alla stjórn žeirra. Sķšar komu atvinnurekendur inn ķ stjórnir žeirra, meš hękkun į išgjaldi. Rķkiš įtti žarna engan žįtt, nema žann einn aš lofa žvķ aš lķfeyšisgreišslur myndu ekki skerša į neinn hįtt annan rétt frį rķkinu.

Žó er žaš svo aš žó launžegar eigi lķfeyrissjóšina, žį er išgjald hvers félagsmanns ekki hans eign. Žetta var sett upp sem tryggingasjóšur, žannig aš eftir įkvešnum reglum geta sjóšsfélagar fengiš žašan lķfeyri ef žeir verša óvinnufęrir og detta af vinnumarkaši um aldur fram.

Aušvitaš eru lķfeyrisgreišslur launatekjur félagsmanna, enda greiddur af žeim skattur. Um žaš žarf ekki aš deila eša hafa mörg orš.

Hitt lķkar mér illa, aš žś skulir kalla greišslur frį Tryggingastofnun fįtękrabętur. Žetta eru greišslur śr rķkissjóši, sem ķ upphafi og fram į žessa öld voru greiddar til allra žeirra sem voru bśnir aš skila sķnu til žjóšarinnar. Viš sem erum vinnufęr erum ekkert of góš til aš greiša slķkar greišslur til žeirra sem meš höršum höndum og svita unnu okkur ķ haginn. Žaš var sķšan ekki fyrr en į žessari öld sem misvitrum stjórnmįlamönnum datt ķ hug aš tengja žessar greišslur viš ašrar tekjur aldrašra.

Og svona til aš upplżsa žig örlķtiš meira, žį greišir Tryggingastofnun ekki bara žvķ aldraša fólki sem er utan dvalarheimila. Bśseta skiptir žar engu og žaš var ekki fyrr en į sķšari įrum sem ašrar tekjur žessa fólks, s.s. lķfeyrisgreišslur, fóru aš hafa žar įhrif. Žó var žvķ skżrt lofaš viš stofnun lķfeyrissjóšanna aš slķkt yrši aldrei.

Gunnar Heišarsson, 4.1.2019 kl. 06:17

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband