Horft framhjį breyttri samsetningu žjóšarinnar.

Nokkur atriši viršast fara framhjį rįšamönnum žjóšarinnar, sem hafa afdrifarķkar afleišingar fyrir efnahaginn. 

1. Lęgsta frjósemi allra tķma. Hefur ekki bein įhrif alveg strax en žżšir, aš viš siglum inn ķ įstand žar sem fęšingartķšni innan lands nęgir ekki til aš višhalda fólksfjöldanum og žvķ sķšur til aš višhalda žeim aldurshópum sem er į besta vinnualdri og skila mestu ķ žjóšarbśiš. 

2. Samtķmis žessu fjölgar gamla fólkinu jafnt og žétt žannig aš allar tölur um framlög ķ heilbrigšis- og velferšarkerfiš, sem eiga aš sżna aš haldiš sé ķ horfinu, eru gersamlega óraunhęfar. 

3. Breyttir atvinnuhęttir vegna tękniframfara og sjįlfvirkni kalla į aš fólk į mišjum aldri geti endurmenntaš sig. En einmitt ķ žvķ efni hafa seglin veriš dregin saman. 

4. Į sama tķma er vaxandi andstaša viš aš leyfa erlendu fólki landvist, en žaš eykur enn į fólksfjöldahallann, žegar žeim innfęddu, sem eiga aš halda uppi hagkerfinu, fękkar.  

Brandari er aš sjį nokkra af žeim nafnlausu, sem vafra um į netinu og bera fram žrjįr mótsagnir: 

1. Telja óhjįkvęmilegt aš višhalda stanslausum hagvexti.

2. Vilja draga stórlega śr barneignum og ašstoš viš barnafólk, og jafnvel refsa fjįrhagslega fyrir barneignir.

3. Krefjast žess aš stöšvašur verši innflutningur erlends fólks til landsins. 

 


mbl.is Alvarleg ašför aš velferšarkerfinu
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 identicon

Hverjir eru žaš sem vilja draga stórlega śr barneignum og ašstoš viš barnafólk, og jafnvel refsa fjįrhagslega fyrir barneignir? Illt er aš vita af slķku fólki.

Hitt er lķka illt aš žś (sem og ašrir) teljir aš žaš sé einhvers konar lausn vandans aš flytja inn erlent vinnuafl, en geri ekki illt verra. Innflutningur erlends vinnuafls rżrir laun almennings, og setur meiri byrši į velferšarkerfiš, Ķslendingun til skaša.

Innflytjendur leysa žvķ ekki žann vanda sem er orsök slęmrar fęšingartķšni. Sį vandi er aš žaš er óhagkvęmt aš eiga börn. Žetta er vegna žeirrar byrši sem lögš er į velferšarkerfiš og vegna neikvęšs žrystings į launažróun. Ef framtķšarhorfur launafólks eru slęmar, traustiš ķ samfélaginu slęmt, og kostnašur og įhętta viš barnseignir žar af leišandi hį, žį minnkar fęšingatķšnin.

Innflytjendastraumur leysir heldur ekki afleišingu slęmrar fęšingatķšni innfęddra. Žaš er vegna žess aš innflytjendur sem samlagast munu verša fyrir minnkašri fęšingartķšni lķka, enda taka žeir upp siši innfęddra. En innflytjendur sem samlagast ekki halda hįrri fęšingartķšni, en valda aukinni félagslegri spennu.

Hvernig sem litiš er į mįlin, žį er aukinn innflytjendastraumur žaš versta sem menn geta gert viš žessar ašstęšur, og žaš er til marks um skammskygni aš halda annaš - sem og heimsku, enda liggur ljóst fyrir af reynslu nįgrannažjóša okkar hvernig svona stefnur fara.

Egill Vondi (IP-tala skrįš) 19.4.2017 kl. 19:44

2 Smįmynd: Steini Briem

Kemur nś enn einn nafnlausi fįvitinn.

Steini Briem, 19.4.2017 kl. 20:03

3 Smįmynd: Steini Briem

27.3.2015:

"The number of people of working age in Germany will fall by around a third by 2050 if the biggest economy in Europe does not increase immigration from countries outside the European Union, a study published on Friday said.

Germany will need between 276,000 and 491,000 net immigrants from non-EU countries each year to safeguard its levels of prosperity and economic activity, said the study by the Bertelsmann foundation.

It predicted the working-age population would drop to under 29 million from about 45 million today if immigration did not pick up. Raising the retirement age to 70 and increasing the number of women in the workforce would only add around 4.4 million to the number of employed, the study added.

According to latest statistics, the number of foreigners living in Germany grew by 519,340, or 6.8 percent, in 2014 against the previous year -- many of them Syrians fleeing war and Romanians and Bulgarians seeking work."

Germany needs more immigration from non-EU-countries - study

Steini Briem, 19.4.2017 kl. 20:12

4 Smįmynd: Steini Briem

Tyrkir hafa įtt stóran žįtt ķ velgengni Žżskalands og innflytjendur hafa haldiš sjįvarśtveginum gangandi hér į Ķslandi.

Turks in Germany

Steini Briem, 19.4.2017 kl. 20:13

5 Smįmynd: Steini Briem

8.1.2016:

"Framkvęmdastjóri Samtaka atvinnulķfsins segir aš į nęstu įrum breytist Ķslendingar ķ innflytjendažjóš.

Eftir tiltölulega skamman tķma verši śtlendingar um fimmtungur žjóšarinnar.

Fyrirsjįanlegur sé skortur į vinnuafli sem kalli į aš hingaš komi tvö til žrjś žśsund śtlendingar til starfa į įri.

Žaš er óhętt aš fullyrša aš samsetning ķslensku žjóšarinnar er aš breytast og muni breytast mikiš į nęstu įrum. Žetta į einnig viš um aldurssamsetninguna.

Žeim sem eru eldri en sjötugir į eftir aš fjölga ört. Įrgangar sem komu ķ heiminn eftir seinni heimsstyrjöldina eru nś aš komast į žennan aldur."

Ķslendingar aš breytast ķ innflytjendažjóš

Steini Briem, 19.4.2017 kl. 20:15

6 Smįmynd: Steini Briem

8.1.2016:

"Fęšingar į Landspķtalanum og sjśkrahśsinu į Akureyri hafa ekki veriš fęrri en ķ fyrra ķ įratugi.

Fęšingar į žessum tveimur stęrstu fęšingarstöšum landsins voru rśmlega fimm hundruš fleiri įriš 2010 en į sķšastlišnu įri, 2015."

Ekki fęrri fęšingar į Landspķtalanum og sjśkrahśsinu į Akureyri ķ įratugi

Steini Briem, 19.4.2017 kl. 20:16

7 Smįmynd: Steini Briem

Žśsundir manna hér į Ķslandi, bęši Ķslendingar og śtlendingar, misstu vinnuna vegna Hrunsins hér haustiš 2008.

Žśsundir śtlendinga höfšu žį veriš aš byggja ķbśšir hér į höfušborgarsvęšinu og žeir fluttu śr landi įsamt žśsundum ķslenskra išnašarmanna.

Žśsundir manna hér į Ķslandi misstu einnig ķbśšir sķnar og uršu gjaldžrota.

Ķbśšir voru žvķ tiltölulega ódżrar hérlendis mörgum įrum eftir Hruniš og žvķ ekki mikill vandi fyrir ungt fólk aš kaupa ķbśširnar ef žaš hafši til žess fjįrrįš, sem žaš hafši yfirleitt ekki.

Og žśsundir manna fluttu śr landi vegna lįgra launa hérlendis.

Til aš hęgt sé aš reisa hér nż ķbśšarhśs žarf aš flytja inn vinnuafliš og žaš žarf einnig aš bśa einhvers stašar.

Og nś starfa hér aftur žśsundir śtlendinga viš aš reisa ķbśšar- og atvinnuhśsnęši, žar į mešal hótel og gistiheimili, svo og viš feršažjónustuna, žannig aš hęgt veršur aš aflétta hér öllum gjaldeyrishöftum į morgun.

En aš sjįlfsögšu geta žessar žśsundir śtlendinga flutt inn ķ hśsnęši sem ekki er bśiš aš byggja vegna Hrunsins hér į Ķslandi haustiš 2008.

Atvinnuleysi hér į Ķslandi er nś nęr ekkert vegna feršažjónustunnar, sem Sjįlfstęšisflokkurinn og Framsóknarflokkurinn hafa hatast viš.

Og nś hefur loks nżlega veriš hęgt aš stórhękka hér laun vegna feršažjónustunnar sem hefur mokaš erlendum gjaldeyri inn ķ landiš, žannig aš gjaldeyrisforšinn er nś jafnvirši įtta hundruš milljarša króna.

Nokkur įr tekur aš hanna og reisa ķbśšarhśsnęši, enginn skortur er į lóšum fyrir ķbśšarhśsnęši hér ķ Reykjavķk ķ mörgum hverfum borgarinnar og hér bżr einungis rśmlega helmingur žeirra sem bśa į höfušborgarsvęšinu.

En sumir hafa greinilega fengiš į heilann Hlķšarendasvęšiš, sem er ķ einkaeigu, og tapaš öllum mįlaferlum vegna žessa svęšis.

Steini Briem, 13.3.2017

Steini Briem, 19.4.2017 kl. 20:22

8 identicon

Steini Briem, enginn hér er nafnlaus.

Greinin sem žś vitnar ķ talar um žarfir hagkefrisins sem męlir einungis heildina, en ekki dreifinguna. Verkafólk gręšir ekki į ódżru vinnuafli.

Hér er nżleg rannsókn frį Bank of England sem sżnir hvaš allir eiga aš sjį ķ hendi sér, aukiš framboš į vinnuafli rżrir laun:

http://www.bankofengland.co.uk/research/Documents/workingpapers/2015/swp574.pdf

This paper asks whether immigration has any impact on wages. It answers this question by considering the variation of wages and immigration across regions, occupations, and time. Occupations turn out to be a relatively important dimension. Once the occupational breakdown is incorporated into a regional analysis of immigration, the immigrant-native ratio has a significant small impact on the average occupational wage rates of that region. Closer examination reveals that the biggest effect is in the semi/unskilled services sector, where a 10 percentage point rise in the proportion of immigrants is associated with a 2 percent reduction in pay. Where immigrants come from — EU or non-EU — appears to have no impact on our economy wide results; with the impact within the semi/unskilled services sector being small. These findings accord well with intuition and anecdotal evidence, but do not seem to have been recorded previously in the empirical literature.

Ennfremur mį lķta į žetta:

http://cis.org/despite-recent-job-growth-native-employment-still-below-2007

Aušvaldiš gręšir į innflytjendum, og "heildin" veršur rķkari, en innfęddir verkamenn - sem sagt žorri žjóšarinnar - tapa. Aukinheldur eru engann vegin allir innflytjendur - hvaš žį flóttamenn - sem finna vinnu, žó aš flest nż störf renna til innflytjenda. Žeir sem ekki fį vinnu auka žrżsting į velferšarkerfiš.

Reyndar svarašir žś ekki athugasemdunum varšandi žaš hvernig innflytjendur leysa ekki orsakir lęgri fęšingatķšni. Fęšingartķšnin lagast ekki viš aukinn innflytjendastraum.

Egill Vondi (IP-tala skrįš) 19.4.2017 kl. 21:14

9 Smįmynd: Mįr Elķson

Einhverntķma hefši nś sķšuhafi slegiš į puttana į mönnum sem žennan rakalausa dónaskap sem svokallašur "steinibriem" (nafnlaus ?) sżnir hér ķ hundrašasta sinn meš sinn sorakjaft. - En žaš er greinilega ekki sama hvaša fįviti kallar heišarlega bloggara fįvita, nema hann sé sķšuhafa haggengur į einhvern hįtt. Ef Ómar les žetta ętti hann aš įvķta viškomandi oršasóša, "steinibriem". og gefa honum "séns" ķ hundrašasta sinn, kannski 1000asta sinn ef teknar eru svķviršingar nafnleysunnar "steinibriem" į hįttvirtan sķšuhafa sjįlfan. - Žaš er kannski falliš ķ gleymskunnar dį, eša hvaš ? 

Mįr Elķson, 19.4.2017 kl. 22:28

10 identicon

Sķšuhafa vęri nęr aš slį į puttana į žessum leišinlega og banal Mį Elķsyni.

Haukur Kristinsson (IP-tala skrįš) 19.4.2017 kl. 22:56

11 identicon

Hef ekki séš Ómar svara žvķ hverja hann į viš ķ lok pistilsins en ég hef séš żmsa (n.b. ekkert endilega sammįla öllu eša neinu frekar en gagnstęšum skošunum)

1. Lżsa žvķ aš hagvöxtur sé naušsynlegur og ekki verra aš hann sé rķflegur, žó ekki stjórnlaus.

2. Hafa įhyggjur af aš fólksfjöldun sé mest (eša langmest) mešal žjóšfélagshópa sem žeir telja ekki gott aš verši of stórir.

3. Krefjast žess aš ekki verši aukiš viš žann innflutning sem ķ dag er leyfšur og er allnokkur.

Žetta er ekki žaš sama og žęr skošanir sem koma fram ķ lok pistils og žvķ vęri gott aš sjį hverja hann į viš.

ls (IP-tala skrįš) 19.4.2017 kl. 23:03

Bęta viš athugasemd

Hver er summan af įtta og įtjįn?
Nota HTML-ham

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband